Spacer  

 
Line
Line
 AMAC forum HOUS Ante Gotovina Hrvati u BIH
       
Forum:

 
Pise: dr. Branimir Molak, dipl.ing
 


CIJENE NAFTE U SVIJETU

Cijene nafte u svijetu u povijesti su se mijenjale u ovisnosti o ponudi i potražnji energenata, geografskoj raspodjeli rezervi, proizvodnje i potrošnje nafte, te o raspodjeli gospodarske i političke moći u svijetu, tako da trenutne relativno visoke cijene nafte u realnim (svedenim na vrijednost USD 2004.) američkim dolarima nisu ništa neobično. Takve cijene a još i više nego su sada, već su zabilježene u povijesti.

Na slici je prikazana cijena nafte u svijetu od 1861. do današnjeg doba

>

Prikazani su podaci cijene barela nafte u trenutnim US dolarima i svedenim na vrijednost dolara 2004. godine. Naznačena su i zbivanja koja su imala utjecaj na cijenu nafte. Promjene cijene nafte u svijetu različite interesne grupe nastoje iskoristiti da bi se obogatile. To je očito i u Hrvatskoj, gdje se daljnja pljačka stanovništva s previsokim cijenama naftnih derivata (i drugih energenata) opravdava “neviđenim i katastrofalnim” poskupljenje nafte u svijetu, čime se plaši javnost i priprema ju se za sve dublje “zavlačenje ruke u njen džep”. Tome doprinosi zatvorenost najmoćnijih medija u Hrvatskoj za iznošenje objektivnih podataka i učestala “buka” od interesnih grupa plaćenih piskarala, koji šire laži, tako da istina ostaje nezamijećena.

USPOREDBA CIJENA BENZINA I KUPOVNE MOĆI


Na slici su (zvjezdicama) prikazane cijene benzina – supera na benzinskim crpkama u europskim zemljama za koje su bili dostupni podaci. Stupcima (zelenim) su prikazani omjeri koliko puta više ili manje benzina mogu kupiti stanovnici navedenih zemalja u odnosu na stanovnike Hrvatske za ono što godišnje privrijede. Za Hrvatsku je omjer godišnjeg privređivanja i količine benzina koji za taj iznos mogu kupiti stanovnici označen indeksom jedan.

>

U analizi su korišteni najnoviji dostupni podaci o cijenama benzina na benzinskim crpkama 10. prosinca 2002. godine njemačkog izvora GTZ. Cijene (gornja skala) su u američkim centima za jednu litru benzina - supera.

Kao mjera privređivanja stanovnika korišteni su najnoviji dostupni podaci Svjetske banke o GNIppp (gross national income) prema kupovnoj moći po stanovniku za 2003. godinu. Za ono što je te godine privrijedio (10.610 USD) prosječan stanovnik Hrvatske je mogao kupiti 11.921 litru benzina.

Iz podataka je vidljivo da je u zemljama niže kupovne moći stanovnika niža cijena benzina nego u zemljama više, a ima i iznimaka. U 22 europske zemlje stanovnici su plaćali jeftiniji benzin nego u Hrvatskoj, a samo u 15 skuplji (u Švicarskoj je cijena benzina bila ista kao u Hrvatskoj). Stanovnici 30 analiziranih zemalja mogli su za ono što privrijede u istom vremenskom intervalu kupiti više benzina, a stanovnici 8 zemalja manje benzina nego u Hrvatskoj. To pokazuje da je benzin u Hrvatskoj u usporedbi s drugima previše skup. U pojedinim zemljama mogli su kupiti za faktor 2-3 (a u jednoj zemlji čak za 6) puta više benzina nego u Hrvatskoj, a u nekima tek oko 30 – 50 % onog u Hrvatskoj (donja skala).

Na slici su prikazani podaci Svjetske banke o GNIppp (gross national income) prema kupovnoj moći po stanovniku za 2003. godinu.

>

Očito je da je Hrvatska po visini tog parametra relativno niska na ljestvici europskih zemalja. Stoga bi stanovnici mogli imati problema s mogućnostima kupovanja mnogih proizvoda čije će cijene porasti s eventualnim uključivanjem u zajednicu bogatih zemalja europske trgovačke unije. Vjerojatno se to neće dogoditi s benzinom jer je u Hrvatskoj cijena benzina već dosegla razinu cijena u bogatim zemljama. Samo u 15 od 38 zemalja cijena benzina je bila viša nego u Hrvatskoj, a GNIppp je bio viši čak u 27 zemalja nego što je u Hrvatskoj.

Tako je to zbog činjenice da je u “famoznoj” formuli za formiranje cijene u Hrvatskoj jedino mjerilo cijena naftnih derivata u Genovi -Italija. Način određivanja cijena benzina i naftnih derivata u Hrvatskoj sasvim je eksteritorijalno rješenje gdje je jedna gospodarska grana po cijenama već u EU, a sve ostale su izvan, što je loše za cjelokupno gospodarstvo i nema nikakve veze s tržišnim određivanjem cijena naftnih derivata, ali niti s cijenama nafte na svjetskom tržištu.

BESMISLENA FORMULA ZA ODREĐIVANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA

BESMISLENA FORMULA ZA ODREĐIVANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA

 
Line

Copyright @2003 - 2006 Hrvati AMAC

   
  
Line

Hrvati AMAC

 

 

AMAC forum

AMAC Forum


OSIROMASENJE

Kada jedna državna institucija uz pomoć inozemne zaklade organizira *** okrugli stol: “Siromaštvo i mogućnosti njegovog ublaživanja u Hrvatskoj” moglo bi se pomisliti da joj je cilj pronaći način da zaustavi daljnje osiromašenje i da će joj stoga biti zanimljivo istražiti uzroke osiromašenja izazvane različitim uzrocima, pa tako i onima koji su posljedica katastrofalno loših poteza u energetici. Bez valjane dijagnoza stanja, nema promjene stanja – pokretanja Hrvatske. Štete koje su izazvale osiromašenje, samo u energetici, iznose nekoliko milijardi USD, a o tome sam već u nekoliko navrata pisao u Vjesniku, Kneji, Croinfu, Alertu i drugim publikacijama. Moglo bi se pomisliti da bi organizatorima moglo biti zanimljivo i viđenje o tome kako zaustaviti osiromašenje puka u Hrvatskoj, makar prijedlozi načina zaustavljanja, ovisno o tome s koje se interesne strane promatraju, nisu svima jednako privlačni, a možda su i s obzirom na trenutni odnos snaga obogaćenih i osiromašenih, pomalo utopistički. Javna riječ o tome preduvjet je da ne mora uvijek ostati tako. U tekstu je označeno ono što se, pretpostavljam, najmanje dopada organizatorima “koji bi htjeli ublažiti siromaštvo” u Hrvatskoj, tako da na svom skupu o tome ne dopuštaju niti govoriti. Tekst je namijenjen onima koje ta problematika zanima, a još više onima kojima se napisano ne dopada, pa da im se pruži prilika da kažu što im se ne sviđa.

*** Tekst je priređen za “Siromaštvo i mogućnosti njegovog ublaživanja u Hrvatskoj” okrugli stol u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert, Zagreb, 15.studenog 2004.  a odgovor organizatora je bio: «nazalost vas moram obavijestiti da je organizacijski odbor okruglog stola o siromastvu na svojoj sjednici u petak 29. listopada odlucilo da se vas rad ne prihvaca na okrugli stol». Opširnije